Zašto je broj Bitcoina ograničen na 21 milijun?

Satoshi Nakamoto je u trenucima kreiranja bitcoina odmah postavio njegovo ograničenje na 21 milijun, što znači da kad se dosegne ta brojka, više neće biti moguće rudariti nove “novčiće”. Za to postoji konkretan razlog…

Kratko rečeno, Nakamoto je htio da svaki “novčić” ima svoju vrijednost u zadanom vremenu i ta ideja svakako je uspjela jer ta kriptovaluta uvjerljivo je najvrednija na svijetu i čini se da tako nešto neće biti ubrzo promijenjeno. Ali, to je samo kratko objašnjena verzija.

Nešto duže bi se moglo iščitati iz e-mail poruka koju su namjerno plasirali u javnost čovjek iza pseudinoma Satoshi Nakamoto i Bitcoin Core stručnjak Mike Hearn. Naime, Nakamoto mu je rekao da ako bi se 21 milijun bitcoina koristio u dijelu svjetske ekonomije, tad bi 0,001 BTC vrijedio jedan euro. Takvo predviđanje obistinilo se već 2013., kad je bitcoin prvi put dosegnuo 1000 eura vrijednosti.

Primjerice, danas je na oko 8250 eura vrijednosti ili na 8,25 eura, ako gledamo 0,001 BTC. Možda se pitate čemu spominjanje eura, a ne američkog dolara… Zato što je u e-mail porukama Nakamoto uspoređivao bitcoin s eurom, odnosno, koristio je valutu Europske unije za vrednovanje svoje kreacije.

No, idemo dalje s objašanjavanjem. U trenucima kad je Satoshi Nakamoto radio na svojoj kriptovaluti, svjetska ekonomija iznosila je oko 21 bilijun dolara, što bi značilo da je toliko “fizičkog novca” bilo u opticaju. Samim time, Nakamoto je imao viziju da njegova kriptovaluta čini promil toga.

Samim time, kad bi BTC postao glavna svjetska valuta i zamijenio “fizički novac”, to bi značilo da svaki BTC vrijedi milijun dolara. Stoga, jedan satoshi, a riječ je o najmanjem dijelu bitcoina, vrijedio bi 0,01 dolara ili jedan američki cent. Jer, svaki bitcoin ima sto milijuna satoshija.

Više pročitajte na:

Comments

  • intera
  • START UP AKADEMIJA

    startup akademija

    INTERA TP je začetnik razvoja startup ekosustava u Hercegovini.

    (opširnije)

  • Poslovni inkubator

    Za sve one koji su pokrenuli poduzeće i koje nije starije od dvije godine nudimo proces inkubacije i virtualne inkubacije.

    (opširnije)

  • Konferencije

    Nudimo organiziranje konferencija i važnih događaja za poduzeća kao i mogućnost najma konferencijskih dvorana od 20 do 300 mjesta.

    (opširnije)

  • Uredski prostori

    Uredski prostori za komercijalni najam su suvremeno opremljeni, sa pristupom internetu i svom ostalom infrastrukturom.

    (opširnije)

  • Poslovno umrežavanje

    Poslovno umrežavanje, internacionalizacija i promocija proizvodnih poduzeća jedan su od stupova djelovanja INTERA TP.

    (opširnije)

  • Obuke CNC operatera i programera

    Želite li steći praktična znanja i vještine u rukovanju CNC strojevima i time postati konkurentni na tržištu rada?

    (opširnije)

  • Poslovne obuke i seminari

    Danas kada je evidentan nedostatak kvalitetnih kadrova na tržištu rada, a potrebno je i konstantno ulaganje u učenje novih i nadogradnju postojećih poslovnih vještina.

    (opširnije)

  • IT OBUKE I PRAKSA

    INTERA TP organizira mnogobrojne programe obuka i prakse za mlade u IT tehnologijama gdje mladi, dominantno studenti IT fakulteta imaju priliku raditi na stvarnim projektima dodijeljenim od poduzeća iz ovog sektora.

    (opširnije)

  • Žensko poduzetništvo

    U smislu izravnog poticanja i favoriziranja ženskog poduzetništva, u kriterijima za prijem u poslovni inkubator, kao i za dodjeljivanje mini grantova korisnicima, uvedeni su dodatni bodovi ako u timu ima osoba ženskog spola.

    (opširnije)

  • Fab Lab

    Nudimo uslugu korištenja tehnoloških resursa (3D printera, laserskog rezača, CNC strojeva, alata, elektronike) za makere (inovatore, hobiste, dizajnere, inženjere), koja se nalazi u prostoru koji je ujedno i okoliš za razmjenu iskustva i znanja samih korisnika.

    (opširnije)

  • VIDEO

  • Ubija li škola kreativnost ?
  • Inteligentna organizacija

    Istraživanja na MIT-ovom Center for Collective Intelligence iznjedrila su neočekivane rezultate: pokazalo se da inteligencija pojedinaca tek sporadično korelira s inteligencijom grupe kao cjeline. Korelacija postoji, ali ne onog intenziteta koji se očekivao. Presudno važnim za unapređenje inteligentnog funkcioniranja grupe pokazali su se neki drugi čimbenici: socijalna senzibilnost članova, komunikacijska ravnopravnost te udio žena u grupi.